�ovjek je uvijek zainteresiran za odgovor na pitanje - za�to sam ja? Za�to nije isto �to i drugima? Za�to se u raznim neugodnim okolnostima, ili za�to sam imala neugodan odnos s drugim ljudima? Trenutno, gotovo svi �asopisi, pogotovo �enska, mi �emo na�i razne testove koje nudimo kako bi nau�ili ne�to o sebi. No, ove popularne upitnici nisu povezani s psihopatologije.
Pathopsychological istra�ivanje
Pathopsychological istra�ivanje
Pathopsychological studije su dio psihopatologije, koja je grana klini�ke psihologije, koji je, pak, je dio medicinske psihologije.
Pathopsychological studije objektivno prou�avaju�i ljudsku aktivnost u svim njezinim oblicima. Razvoj i propadanja promjena osobnosti povezanih s bole��u, vi�e povreda u razmi�ljanju i emocionalni i voljni. Pathopsychological istra�ivanja prou�avanje strukture kr�enja ljudskih mentalnih aktivnosti u usporedbi s normom.
Metode istra�ivanja
Za ove studije koristi eksperimentalne metode psiholo�ke. Oni su definirani, standardizirani skup postupaka kojima istra�uje jednu ili drugu sferu ljudskog �ivota. Va�nu ulogu u tom istra�ivanju traje eksperiment. Eksperiment - posebno stvoreni uvjeti koji poma�u u otkrivanju obilje�ja mentalnu aktivnost pojedinca. U tu svrhu, posebni eksperimentalni zadaci, radi toga, osoba koja koristi razli�ite mentalne operacije �esto izvode u svakodnevnom �ivotu.
Kao rezultat istra�ivanja ciljeva:
- Dobivanje potrebne dijagnosti�ke podatke olak�ati rano otkrivanje mentalnih poreme�aja;
- Ponovljeni istra�ivanje poma�e procijeniti rezultate lije�enja, njegove u�inkovitosti;
- Rezultati se koriste za rje�avanje razli�itih stru�nih poslova (sudski, rad, vojne stru�nosti, zdravstvenih i obrazovnih pitanjima);
- Za znanstvene svrhe.
Ciljevi relevantnih studija
Ciljevi relevantnih studija
Svrha istra�ivanja je patopsihologicheskih diferencijalna dijagnoza. Podaci dobiveni iz studija pomo�i potvrditi ili opovrgnuti, a vjerojatne dijagnoze, odrediti dubinu mentalne mane, prou�avaju u�inkovitost lije�enja lijekovima i u�inak psihoterapije.
Rezultati psiholo�kog eksperimenta ne mo�e biti kategori�ki, jer oni su komplementarni op�e klini�kih ispitivanja bolesnika. Oni mogu uvelike nadopunjuju karakteristike mentalnog stanja pacijenta, pomo�i vi�e in-dubina analiza klini�ki.
�esto zadatak psihologa je prije svega kako bi se utvrdilo je li osoba psiholo�ku pomo�, ili on treba psihijatra.
Va�ni pathopsychological studije su za raspore�ivanje i vo�enje psihoterapijske intervencije. Ovdje, tako�er, postavlja specifi�ne ciljeve i ciljeve:
- Prepoznajte osobne karakteristike, koje �e biti izgra�ene daljnji terapijski odnos i izbor za psihoterapijske metode. Pona�anje bolesnika tijekom studija poma�e suditi spremnost da aktivno sudjeluju u lije�enju, zbog mogu�ih emocionalnih reakcija, mogu�im posljedicama psihoterapije.
- Ve� tijekom psiholo�kog eksperimenta postavljen terapijski dodir. Mo�ete suditi u�inkovitost i primjerenost komunikaciju s pacijentom. Odre�uje prema intelektualnoj razini i, prema tome, jezik komunikacije, koja �e biti izgra�ena na proces terapije. Na primjer, kada se koristi racionalno psihoterapiju, terapijski razgovor ovisi o karakteristikama razmi�ljanja, sposobnost pacijenta do apstrakcije, generalizacije i apstrakcije. Smanjenjem tih sposobnosti, bolje je koristiti vi�e specifi�an jezik i vizualni materijal.
- Odre�ivanje razine sugestibilnosti poma�e u odre�ivanju vremena za psihoterapije.
- Na kraju, vrlo je psiholo�ki eksperiment ima psychotherapeutic vrijednost. Istra�ivanje mo�e pobolj�ati samopo�tovanje pacijenta, usaditi samopouzdanje i sposobnosti, ukazati na pretjeranu razinu potra�ivanja. Psihoterapijske u�inci posebno poja�an ponovljenih istra�ivanja tijekom lije�enja, kada pacijent vidi jasno pobolj�anje njihovog stanja.
Va�no je zapamtiti da pathopsychological Studija �e pomo�i pacijentu u odre�ivanju njegove bolesti i izbora daljnjeg postupanja, a ne bi trebao postati izvor poni�enja ili oduzimanja njegovog pacijenta nade za oporavak.
Psiholog, Svetlana Tomberg